O NjIMA (NE) PRIČAJU SVI... STARKE

ZA VJEČNOST I DUŽE

Najomiljenije patike - ,,starke“ postoje,
vjerovali ili ne već sto godina! Prošle
godine je i u Beogradu, u ,,Magacinu“,
proslavljen ovaj jubilej.
Evo malo istorije. Prvo je, naime,
Marquis Mills Converse 1908. godine
osnovao kompaniju i započeo tradiciju
koja u nepromjenjenom obliku traje i danas.
Poslije mnogo istraživanja, prva verzija
,,all star“ košarkaške patike je proizvedena
1917. godine, i to u crnoj boji. Popularne
,,starke“ postale su prve masovno proizvedene
patike u SAD. Sastojale su se od veoma debelog, gumenog đona i platnenog gornjeg dijela, a na njihovu popularnost uticao je prije svega američki košarkaš Čak Tejlor (od milja ih u SAD zovu ,,čaksice“).
Baš te tako jednostavne patike bile su dio odrastanja svih nas. Kasnije, kada su počele da ih mijenjaju štikle, ostale su neizostavan dio garderobe za sve sportske i opuštene prilike. ,,Starke“ su evergrin, način života, filozofija, čak. Takvo im je i uputstvo: ,,Stavite naočare za sunce. Skinite cipele. Obujte ove patike. Krenite. All Stars.Sve što vam je potrebno“.
Sada su opet u modi. Svjetske zvijezde ih po pravilu nose čak i na zvaničnim događajima. Ali, to je jedan od rijetkih trendova koji se baš nije primio kod domaćih ,,selebritija“. Što je dobro. Zbog njih samih, prvo. Zamislite samo jednu/jednog iz tog kruga u „starkama“. Treba znati nositi ih. A to se uči odmalena.

Art Fashion Model Agency je najstarija modna agencija u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Banjoj Luci.

U svom 16-ogodišnjem radu školovala je i formirala na hiljade manekena (ženskih, muških i djece), a mnogi od njih su svoj uspješan rad nastavili i u inostranstvu.

Najzastupljenija  kategorija uzrasta je od 4 do 24 godine.
U svom dosadašnjem radu, sagradili su imidž ozbiljne modne agencije koja iza sebe ima niz projekata u organizacijskom smislu kao sto su: samostalne modne revije, modne revije za poznate modne kuce GAS, SENT GEORGE, MONA, ADIDAS, NIKE...,te izbori ljepote na državnom nivou.

Nadaleko su poznati po svojoj sedmici mode koja ima svoj jedinstven naziv MODA FEST koji se tradicionalno održava u jedinoj i najljepšoj dvorani – „Banski dvor“ u Banjaluci, i to vec dugi niz godina.

Ovaj projekat je vrlo ozbiljan u organizacijskom smislu gdje su pored afirmisanih modnih kuca uspjeli dovesti na svoju manifestaciju i afirmisane modne kreatore Pedju Vukasinovica, Zvonku Markovica, Veru Radanovic, Haad-a, Lenu Stjepanovic, Istoka Bratica i mnoge druge i dobili tako i na kvalitetu svoje manifestacije pored ljepote prostora gdje se manifestacija održava.

ZDRAVA ISHRANA

Hrana koju jedemo obezbjeđuje našem tijelu ono što mu jr potrebno da bi normalno funkcionisalo.
Postoje četiri osnovne grupe hranljivih materija:proteini, ugljeni hidrati, masti i celuloza (šećer). U ishrani je potrebna i voda, a potrebni su nam i vitamini.
Proteini, kojih ima u mesu, jajima i mahunastom povrću, pomažu da tijelo bude snažno.
Ugljeni hidrati, koji se nalazeu hljebu, tjestenini i pirinču, obezbjeđuju tijelu energiju.
Masti iz butera, mlijeka, sira i ulja čuvaju se u našem tijelu kao energetske rezerve.
Vitamin A koristan je za vid i hrani kožu.
Vitamin B daje nam energiju i zdravu kožu.
Vitamin C pomaže da se brže oporavimo od bolesti i povreda.
Vitamin D pomaže da pravilno rastemo.
Vitamin E pomaže da ćelije organizma postanu snažne.
Vitamin K sprječava jako krvarenje.

Za zdravlje i ljepotu – svi znamo da zdravlje i ljepota dolaze iznutra. Pravilnom i zdravom ishranom najviše doprinosimo zdravlju i fizičkom izgledu.

Doručak prije svega – Narodna poslovica kaže: „Doručak pojedi sam, ručak podijeli sa prijateljem, a večeru daj neprijatelju“. Doručak je najvažniji obrok u toku dana. Dok spavamo našem organizmu nije potrebno mnogo energije. Kada ustanemo organizam počinje da radi i da bude gladan. Ni mozak ne može dobro da radi ako je gladan. Zato je važno da svako jutro doručkujemo.

MLADI I SLOBODNO VRIJEME

Đorđe Vujčić III-7

Đorđe Vujčić nam dolazi iz Beograda,gdje se prvo bavio rukometom.Išao je u osnovnu školu u Karanovcu koja je zaslužna za Đorđetovo bavljenje raftingom već pet godina.Otvoren je konkurs za rafting na koji se Đorđe prijavio,klub je imao 30 novih članova,mnogi su odustali ali Đorđetova želja je bila sve jača i jača i odlučio je da se bori do kraja.Od svih članova u klubu ostala su ih sedmorica.Zahvaljujući svojoj požrtvovanosti i želji,treninzima i napornom radu Đorđe je ostao u toj grupi.Imao je maksimalnu podršku svojih roditelja i prijatelja.Njegov naporan rad se isplatio i ubrzo su počela veća takmičenja po Evropi na kojima je ostavario zavidne rezultate.Prošle godine na evropskom prvenstvu u Austiji je osvojio 4. mjesto u disciplini sprint.Takođe je učestvovao i na 3 svjetska kupa.Treninzi su veoma naporni ali Đorđe još uvijek ne odustaje.Ljeti,Đorđe svaki radni dan ima reninge na Vrbasu gdje je održano svjetsko prvenstvo u raftingu ove godine,a vikendom se odžavaju takmičenja.Zimi, tri puta sedmično ide u teretanu,a kada se otvori Icelov bazen njegovi treninzi će se i tamo održavati.Kući Đorđe ima mnoge medalje koje svjedoče o njegovom uspjehu.Ovogodišnjim svjetskim prvenstvom Đorđe je veoma zadovoljan kao i oganizacijom i ako priznaje da na Tari organizacija nije bila na nivouLPostignutim rezultatom veoma je zadovoljan.Ove godine Đorđe ima u planu da se plasira na svjetsko prvenstvo u Kostarici za koje već počinju pripreme.Rafting mu neremeti planove za srednju školu koju planira završiti i nastaviti studirati medicinu ali afting će mu ostati jedno od važnijih stvai u životu kojima se planira nastaviti baviti.Želimo mu mnogo sreće i uspjeha na predstojećim takmičenjima!!

                             VODIČ KROZ GRAD

Prolazeći gradom svratili smo u naše poznate umjetničke građevine kao što su Narodno pozorište, naš slavni Banski dvor, Muzej savremene umjetnosti, pa i Multipleks Palas te smo prikupili podatke o sljedećim predstavama, izložbama, filmovima i važnim događajima. Ovaj mali vodič pomoći će svim zainteresovanim da budu u toku svih dešavanja u našem gradu...
-Posjetili smo Narodno pozorište čiji repertoar sadrži sljedeće:
24. 10. (sub.)- Scena „Petar Kočić“ Staza divljači (drama F. K. Kreca)

-Bili smo i u Banskom dvoru u kojem se obično održavaju razni događaji kao što su:
25. 10. (ned.)-Vijećnica u 19 časova
Promocija knjige Osam grčkih pjesnika
Učestvuju: Nikola Vukolić, Gradimir Gojer, Ivana Pandžić
Gost:ambasador Grčke u BiH, nj. Ekselencija g. Prokopios 
Mancuranis (U saradnji sa Zadužbinom „Petar Kočić“)
29. 10. (čet.)-Muzički paviljon u 19 časova
Izlaganje „Čije su ovo pjesme? – tradicionalne gradske pjesme
Balkana“
Predavač: Sofija Vidaković Bajrektarević/MOEL program Austria
(U saradnji sa Udruženje Incijativa kulturne raznolikosti ICD)
29. 10. (čet.)-Vijećnica u 19 časova
Promocija knjige priča Mihajla Orlovića Kišni snovi
Učestvuju: Zlatko Jurić, Dušan Praća i autor
29. 10. (čet.)-Koncertna dvorana u 20 časova
Džez koncert Michael Schiefel
(U sardnji sa GOETHE-INSTITUT)
30. 10.(pet.)-Koncertna dvorana u 20 časova
Koncert Ajvar & STERZ
Izvođači:Nataša Mirković De-Ro/vokal i Matthias Loibner/Drehleir,
Hurdy/gurdy Austria
(U saradnji sa Udruženje Incijativa kulturne raznolikosti ICD

-Muzej Savremene umjetnosti sadrži veliki broj zanimljivih izložbi:
Stalna izložba postavka:

Od praistorije do savremenog doba ( arheologija, biologija, istorija, etnologija, istorija umjetnosti)

Multimedijalna izložba- Jasenovac- sist. Ustaških logora

( viši kustos Drago Trninić )
Tematske izložbe:

26. 10. izložba livanjskih ikona povodom 150 god. Srpske Pravoslavne crkve -Uspenija presvete Bogorodice u Livnu

U novembru edukativna izložba gljiva (jestive i njihove dvojnice)

27.10. do 27.11. dokumentarna izložba 40 god. zemljotresa u B.L.

-Posjetili smo i Multipleks Palas gdje smo saznali da se repertoar filmova mijenja svakog četvrtka, ali ono što uskoro slijedi je Međunarodni festival animiranog filma Banja Luka koji traje 6 dana od 22. 10. do 27. 10. i koji se održava u Multipleksu Palas

Mi smo uradili svoj dio, a na vama je da li ćete posjetiti ova mjesta i biti u toku dešavanja.

NOVOSTI IZ ŠKOLE

Nevena Lukić III-7

Profesorica Dejana Maličević je osoba koja je pokrenula učešće naše škole u ovom projektu.Sve je trebalo dobro organizovati ali je bilo poteškoća koje su prouzrokovali slaba finansijska moć naše škole.Cilj projekta KEEP SMILING je da se zbliži omladina iz čitave Evrope kako bi vidjeli da smo svi isti bez obzira na naciju i vjersko opredjeljenje.Svaki rezrednik je birao jednog predstavnika svog odjeljenja  a od svih učenika čast da predstavlja našu školu dobila je Nevena Lukić.Na žalost u ovom projektu Nevena nema više pravo učešća jer ona ove godine postaje punoljetna,a pravo učešća imaju samo maloljetnici.Ona je veoma zadovoljna ovim projektom i zahvalna je školi što je izabrala nju za svog predstavnika.Prvi projekat održan je u Salzburgu gdje je učestvovalo oko 200 ljudi iz mnogih zemalja Evrope koji je trajao 5 dana.Tih 5 dana prošlo je veoma brzo,radili su mnoge radionice zahvaljujući kojima su se sve više zbližavali.Završetak su proslavili krstarenjem na rijeci Dunav.Tu su dobijali priznanja za učešće i naša škola je dobila plavi certifikat jer je ovo prva godina našeg učešća ,a ona ujedno simbolizuje boju ACES-a.Svake godine se dobijaju certifikati drugih boja zavisno od godina učešća.Svaka škola je dobila svog partnera, naš ovogodišnji partner je bila Ekonomska škola iz Novog Mesta u Sloveniji.Odlazili smo u posjetu njima a takođe smo i mi njih  ugostili i to je bilo još jedno nezaboravno iskustvo. Zahvaljujemo se profesorici Dejani Maličević koja je pronašla ovaj projekat i školi koja nam je omogućila učešće i naravno Neveni koja je osvjetlila obraz naše škole!!

MALO SNA – VIŠE KILOGRAMA

Prema njemačkim naučnicima, ako premalo spavate postaćete debeli, glupi i bolesni! „Postajete glupi, jer manjak sna umanjuje vaše sposobnosti pamćenja. Postajete bolesni, jer premalo sna šteti srcu, cirkulaciji i želucu. A debljate se, jer za vrijeme sna tijelo oslobađa hormon koji smaljuje apetit. Ako se oslobađanje ovog hormona prekine, jer se nismo dobro naspavali, ubrzo postajemo gladni ivećina ljudi mora da se upti ka frižideru“, tvrdi uviverzitetski profesor Jirgen Zilej. Po njegovom mišljenju minimum neophodnog spavanja, tokom kojih se oslobađa hormon zadužen za dobru liniju, je barem sedam sati dnevno. 

Koja se nauka bavi proučavanjem
i postankom pisma?

Paleografija je nauka koja se bavi
proučavanjem postanka i razvitka
pisma (slova i drugih znakova i hartiji,
umjetničkih ukrasa rukopisa, poveza,
formata itd. Paleografija je i pomoćna
nauka istorije jezika, književnosti,
političke istorije i arheologije.
Kako je za upotrebu teksta za bilo
koju od ovih nauka od presudne
važnosti da sezna kada je i gde
tekst nastao, paleografija ima
zadatak da odredi vrijeme i
mjesto nastanka pomenika ako
nije datiran, ili ako su listovi
na kojima je bio datum poderani i izgubljeni.

ZAŠTO BAŠ PETAK 13?

Mnogi ljudi u petak 13. ne mrdaju iz
kuće, kako bi izbjegli opasnost ili
nesreću. Prema statističkim podacima,
SAD toga dana izgube oko 900 miliona
dolara, jer sujevjerni u petak 13. ne putuju
, ili ne dolaze na posao. U Filadelfiji
postoji, međutim, pokret otpora ovom
praznovjerju. Članovi Friday 13 kluba tog
dana razbijaju ogledala, hodaju ispod
merdevina i presecaju put crnim mačkama.
Zašto je patak 13. praznovjernima nesrećan
dan, a zašto ne, recimo, 26. utorak? Strah
od broja 13 potiče iz germanske mitologije.
Bog Odin i njegovih jedanaest najbližih
prijatelja okupili su se na zabavi i svi su se ludo provodili, dok se nije nepozvan pojavio Loki, bog vatre i nestašluka. Tada ih je bilo trinaestoro. Prema legendi, bog svjetla, ljepote i uživanja Balder je pokušao da izbaci Lokija iz kuće, a za vrijeme tog natezanja smrtonosno ga je pogodila strijela od imele.

Balder je ubijen, a na Zemlji je zavladala tama.

Strah od petka 13. stručno se naziva paraskavedekatriafobija. Za neke ljude koji vjeruju u loše činodejstvo broja 13 u kombinaciji sa petkom, taj dan može zaista da bude loš i da imaju razne zdravstvene probleme. Psiholozi to objašnjavaju time što su sujevjerni ljudi, vjerovatno, tog dana posebno zabrinuti.

Riječ kurajber je daleko od psovke – kako bi se brzopleto zaključilo – već označava četrnaestog porodičnog pretka, odnosno to je naziv za četrnaesto koljeno. Hronološki poređana sva koljena, tj. nazivi predaka su sljedeći:
prvo koljeno – otac, drugo – deda, treće – pradeda, četvrto – čukundeda, peto koljeno – navdeda, šesto – kurđel, sedmo – arsunđel, osmo – kurđup, deveto – kurlebado, deseto – sukurdol, jedanaesto – sudepač, dvanaesto – parđupan, trinaesto – ožmikura, četrnaesto – kurajber, petnaesto – sajkatava, šesnaesto – bijeli orao.

ODAKLE POTIČE SRPSKA KAPA ŠAJKAČA?
Prekretnicu u oblačenju Srba u Kneževini Srbiji donosi revolucija 1848. godine. Do tada narod se u Srbiji oblači po turskim običajima. Od 1848. počinje ozbiljniji prodor evropske garderobe. Podsticaj ovoj pojavi dali su Srbi prečani, koji su bili prisiljeni da se, pod pritiskom mađarske vojske, presele u Beograd i ostala pogranična mjesta u Srbiji, uz Savu i Dunav. Dotle se čalma (a posebno fes) dugo nosila. Najbolji primjeri su Vuk Karadžić i knez Miloš. Toma Vučić Perišić umire sa fesom na glavi. Toliko je fes bio odomaćen da Srbi jedno vrijeme prišivaju na njega srpski grb. Od 1870. godine uvodi se graničarska, odnosno šajkačka kapa – šajkača u vojsci. Kao dio uniforme. Srpske seljake su prisiljavale da skinu fes i stave šajkaču na glavu. Fes iščezava krajem vijeka kad je, konačno, srpska seljačka glava pokrivenasrpskom kapom – šajkačoм.

I u naučnom i ukrugovima laika širom svijeta dugo se raspravljalo o porijeklu HIV virusa. Iako se ovaj virus proučava više od dvije decenije još uvijek se o njemu nedovoljno zna. Međutim, otkriveni su dokazi koji bi mogli da razjasne misteriju smrtonosne bolesti – side- koju izaziva ovaj virus.Istraživači sa Univerzitetea u Alabami objavili su 31. januara 1999. godine da su pronašli virus u majmuna ali koji ne izaziva bolest. Ovaj virus je genetski izrazito sličan HIV virusu kod ljudi. Oni smatraju da je tačna pretpostavka da su ljudi ovu bolest dobili od majmuna i da se to desilo davno kada su lovci na ove šimpanze primili virus krvnim kontaktom sa ranjenim životinjama. Bolest, nažalost, uzima mahau cijelom svijetu: stoga naučnici pomno rade na pronalaženju lijeka protiv ove pošasti.

SUDBINA U KRVNOJ GRUPI

Da li se karakter ljudi može povezati sa krvnom grupom? Mada ne postoje egzaktni dokazi koji bi dokazali takve teorije, japanski naučnici su pokušali da otkriju kako krvne grupe utiču na ljudski karakter. Profesor Jamoto, na primjer, objavio je istraživanje u kojem govori koje su glavne osobine ljudi sa različitim krvnim grupama. Pa, tako su; prema njegovom mišljenju:

Ljudi sa krvnom grupom A – odgovorni, provokativni, čvrstog karaktera, organizatori, sumnjičari;
Ljudi sa krvnom grupom V – razumni, promjenjivog mišljenja, pošteni, slobodoumni, tolerantni;
Ljudi sa krvnom grupom 0 – spretni, kreativni, željni isticanja, vedri, strastevni;
Ljudi sa krvnom grupom AV – osebujni, osjećajni, protivrječnog karaktera, tvrdoglavi, promišljeni.

1. Čini nas slijepima
2. To je stanje koje prate strah od odbijanja,
posesivnost i ljubomora
3. To je fdantastično putovanje — emocija koju
projiciramo na druge
4. Zaljubljenost kreira iluziju da smo jedno
5. Zaljubljenost je ekstatičan osjećaj
6. To čini voljenu osobu savršenom u našim
očima
7. To je osjećaj koji nas čitave prožima
8. Kada si zaljubljen to postaje najvažnija
stvar u životu
9. Ona obično traje kratko 18 mjeseci do
3 godine
10. Ona se protivi svakoj analizi

Mislim da je sasvim u redu da se ponekad blesavimo. Zamislite život u kome je sve ozbiljno i svako se ponaša kako treba ili, kako bi stariji rekli, po propisima. To bi značilo da ustaneš ujutro, umiješ se, pojedeš doručak, ideš u školu, vratiš se, ručaš, učiš, večeraš, spavaš i tako svaki dan. Ma, to bi bilo toliko dosadno da bi uskoro sasvim poludio i morao bi na kraju da se dobro izblesaviš. Zbog toga je moj prijedlog da se blesaviš umjereno, ali uporno svakog dana. I stvarno, ne vjerujem da možeš da postaneš veliki pisac ili naučnik ili sportista ili samo srećan čovjek ako u tebi nema makar zrnca te slobode. Zato, nauči da na sve stvari gledaš na nekoliko načina. Zamisli kako bi svijet izgledao naopako i iznenadićeš se kako neke stvari baš naopako najbolje izgledaju, baš kako treba!            

Humor i sva ta blesavost su povezani sa kreativnošću.Humorista koji smišlja vic,crta karikaturu ili piše komediju obično pokušava da kreativno osmisli kakav međuljudski sukob. Savremena
psihologija razlikuje tri vrste motivacija pri kreativnom poslu: umjetnička, spoznajna i duhovita. Pritom, postoje i tri vrste psiholoških reakcija. One se dijele na HAHA, AHA! i AH reakciju. Smijeh je HAHA reakcija, dok naučnici imaju prilikom otkrića AHA! reakciju, a umjetnici estetsku AH! reakciju. Nalik umjetničkoj i naučnoj reakciji, smijeh takođe izaziva neku vrstu katarze, pročišćenja. Zato je korisno smijati se. Organizam je od toga zdraviji, a naš um čistiji, sposobniji da prepozna negativne pojave koje nas okružuju.             
SMIJALICE 

Gospođa Mitić je začuđena:
- Ti si kupila zlatnu ribicu? Zar nismo htjeli imati kokošku, ona bar nosi jaja.
- Pa zato sam i kupila zlatnu ribicu. U leksikonu piše da ona izleže milion jaja godišnje.

- Lisica nosi cilindar.
- To je sav taj ulov? – pita je lisac.
- Iznenadićeš se! Jedan čovjek je iz ovakvog šešira izvukao čitavu gomilu zečeva!   

Došao Perica u školu s jednom braon i drugom crnom cipelom. Vidio ga nastavnik, pa ga poslao kući da se preobuje.
- Al` će nastavnik da se iznenadi kad se vratim, ja i kod kuće imam jednu crnu i jednu braon cipelu!

- Miki, šta misliš, zašto marsovci ne prave žurke?
- Nemaju atmosferu!

  Miša uvijek radoznalo posmatra dok njegova majka mijenja pelene mlađem bratu, maže ga kremom i posipa talkom. Jednom je zaboravila da stavi puder.
- Stani! – uzviknu Miša. – Zaboravila si da ga posoliš!

    Kaže zeka zmiji:
- Izvini što sam te zezao što nemaš noge...
- Ma nema veze, bilo pa prošlo.
- Dobro, evo ruka!

Pokušao sam da pozovem Spajdermena, ali nije bio u mreži....  

Šta znači biti rođen pod „srećnom zvijezdom“?
    Naši stari su davno vjerovali da svako ima svoju zvijezdu, koja se pojavi rođenjem, a pada sa smrću. Govorilo se da zvijezda ima onoliko koliko i ljudi pod nebeskom kapom. Nisu sve zvijezde bile iste, a vjerovalo se da samo neke donose sreću – otud izraz „rodio se pod srećnom zvijezdom“.

Kako je nastalo rukovanje?
    Danas je rukovanje uobičajen način pozdravaljanja širom svijeta, a korijeni ovog običaja su u dalekoj prošlosti. Kada su se, nekada davno, dva čovjeka približavala jedan drugome sa ispruženom i otvorenom desnom šakom, oni su time htjeli da pokažu kako u desnici ne drže oružje spremljeno za mučki napad – da su njihove namjere prijateljske.

Kako je nastao običaj proslavljanja Nove godine?
     Mnogi stari narodi proslavljali su Novu godinu, ali u različito vrijeme. Jevreji početkom jula i početkom oktobra, Vavilonci i Kinezi na dan proljećne ravnodnevnice, kao i stanovnici drevne Atine. Običaj proslavljanja Nove godine prvog januara uveli su stari Rimljani, a cijeloj Evropi ovaj se običaj ustalio u 12. vijeku.

Zašto učenici ustaju kada profesor uđe u razred?
    Ovaj običaj potiče od jednog starog pravila: kada se u istoj prostoriji nađu podređeni i pretpostavljeni, podređenom nije dozvoljeno da zauzme opušteniji položaj od pretpostavljenog. Podređeni može da se opusti tek kada mu to pretpostavljeni dozvoli. Kako je sjedenje čin veće opuštenosti od stajanja, učenici, u znak poštovanja prema profesoru, ustaju.

Šta je to „gluvo doba“ noći?
   „Gluvo doba“ je dio noći od ponoći do prvih pjetlova. U narodu se nekada vjerovalo da ne početku „gluvog doba“ sve na tren stane i umiri se, prestane vjetar, rijeke ne teku – sve je „gluvo“. Ljudi su se plašili noći i zato su izmišljali svakojaka stvorenja, vještice, vile, ale i utvare.

VJEŽBE I IGRICE

LATINSKA STRANA

I PREVEDITE SLJEDEĆE REČENICE:
1. Discipula sum. ___________________
2. Pomponia set Terentiae amīca._____________________
3. Fabulam discipulis narrāmus._____________________
4. Prijateljice, gdje ste?________________________
5. U kuhinji žene pripremaju večeru.____________________

II DOPUNITE SLJEDEĆE REČENICE (u nekim primjerima moguće je više tačnih rješenja):
1.___________vocāmus. (amīca, amīcae, f.)
2. Discipula, de Diana amīcis ____________.(narro, narrāre)
3. Cum feminis in culina _____________.(sum, esse)

                          
DICTA ET SENTENTIAE-IZREKE

Verba volant, scripta manent.- Riječi lete, napisano ostaje.
Dum spiro, spero. - Dok dišem, nadam se.
Cogito, erga sum. – Mislim, dakle postojim.
Verba movent, exempla trahunt. – Riječi pokreću, a primjeri privlače.
Repetito es mater studiorum. – Ponavljanje je majka znanja.
Carpe diem! – Iskoristi dan!
Credite experto! – Vjerujte iskusnome!
Quidquid agis, prudenter agas et respice finem. – Štogod radiš, pametno radi I sagledaj kraj.
Una hirundo non facit ver. – Jedna lastavica ne čini proljeće.
Per aspera ad astra. – Preko trnja do zvijezda. (težak je put do uspjeha)
Alea iacte est. – Kocka je bačena. (odluka je donešena)

NJEMAČKA STRANA

   DEUTSCHE SEITE

Logical

• Laura geht in die Realschule, in die siebte Klasse.
• Karolin hat eine Zwei in Mathe.
• Anna hat vier Stunden Deutsch.
• Melanie geht in die neunte Klasse Gymnasium und hat zwei Stunden Physik.
• Ein Mädchen geht noch in die Grundschule. Es hat drei Stunden Sport.
• Anna hat eine Eins in Kunst.
• Die Hauptschülerin geht in die achte Klasse.
• Laura sagt: ,,Ich habe vier Stunden Englisch. Leider! Ich habe in Englisch nämlich eine Fünf.“

Wer geht in die vierte Klasse? ______________
Wer hat eine Drei in Biologie? ______________

ENGLESKA STRANA

THE ENGLISH PAGE

Deep Purple
Formed in 1968, Deep Purple's initial success was on Bill Cosby's Tetragrammaton label with remakes of Joe South's "Hush" and Neil Diamond's "Kentucky Woman" . When Tetragrammaton went under shortly afterward, Deep Purple switched to Warner, with a change in lineup, including the addition of dramatic lead singer Ian Gillan.
Their first effort on Warner, Jon Lord's Concerto for Group and Orchestra, was a ponderously overblown affair that died a quick death in the marketplace. From there on out, the band pursued a hard-rock direction, generating their greatest successes on Machine Head, Burn, and the live double record set Made in Japan. In 1975 Deep Purple earned the dubious distinction of being named the "world's loudest band" in the Guinness Book of World Records. Much of Deep Purple's appeal during their heyday (from 1970's In Rock to 1973's Made in Japan) came from the lightning-fast duels between keyboardist Jon Lord and lead guitarist Ritchie Blackmore.
Deep Purple successfully carried on after Blackmore, Gillan, and bassist Roger Glover departed (at different times), with a lineup featuring ex-Trapeze member Glen Hughes (bass, vocals), Tommy Bolin (lead guitar, vocals), and David Coverdale (lead vocals). Coverdale would later front the popular MTV/AOR band Whitesnake. ~ Rick Clark, All-Music Guide.
        

RUSKA STRANA

русский язик
Баня Лука

Баня Лукa самый большой город и столица Републики Сербской и второй по величине город в Боснии и Герцеговине. Баня Лука расположена на берегах реки Врбас, там где река теряет свои характеристики горных рек и входит в равнинах на их пути к усьтю в Саву. В нынешней политической и территориальной организации Республики Сербской, которая состављена из общин и городов, город (раньше община) Баня Лука политическая и территориальная единица с 1239 km² и она представляет политический, административный, финансовый, университетский и культурный центр Сербской. В этом городе и в его окрестносотни стыкались различные культуры, обычаи и влияния. То видно в архитектуре некоторых частях города и в архитектуре некоторых частях города и в  большом количестве культурно - исторических памятников, что свидетельствует  о разных эпохах и творчестве человека.

srpski jezik
Banja Luka

Banja Luka je najveći i glavni grad Republike Srpske i drugi po veličini u Bosni i Hercegovini. Banja Luka je smještena na obalama rijeke Vrbasa, na mjestu gdje ova rijeka gubi osobine planinske rijeke i ulazi u niziju na svom putu ka ušću u Savu. U današnjoj političko-teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske, koja se sastoji od opština i gradova, grad (ranije opština) Banja Luka najveća je političko-teritorijalna jedinica sa 1239 km² i predstavlja politički, administrativni, finansijski, univerzitetski i kulturni centar Republike Srpske. U ovom gradu i njegovoj okolini preplitale su se različite kulture, običaji i uticaji. Sve to je ostavilo traga na arhitekturi pojedinih dijelova grada, ali i na velikom broju kulturno-istorijskih spomenika kao svjedoka različitih epoha i ljudskog stvaralaštva.

NAJČEŠĆE GREŠKE U IZGOVORU

U VEZI NEČEGA
U VEZI SA NEČIM
Bez prave konkurencije je greške u izrazu `u vezi nečega`. Ne može nikako – mora `u vezi sa nečim`. Ova greška slavna je ne samo zbog svoje široke rasprostranjenosti, nego i zbog toga kako je nastala. Naime, stručnjaci ni sami ne uspjevaju da odgonetnu kako je do ovoga došlo, kad je toliko nelogično. Kad je nešto povezano sa nečim, mora biti u vezi sa tim, nikako u vezi toga. Besmislica kojoj je teško utvrditi porijeklo. Uzmimo, na primjer, neku Milicu i nekog Nikolu koji su u ljubavnoj vezi. I sad zamislite da ujesto da Nikola kaže da je u vezi s Milicom, kaže: „Ja sam u vezi Milice“. Ko bi to mogao da razumije? Što je najčudnije, ova greška je jako rasprostranjena i u novinama i na televiziji, pa je utoliko teže objasniti ljudima koliko je to netačno.  

IDEM KOD KUĆE
IDEM KUĆI
Pošto smo kod osnovnih stvari, da pomenemo nešto oko čega se puno priča i stalno ljudijedni druge ispravljaju. `Idem kući` i `bio sam kod kuće` su ispravni oblici, mada oba pomalo arhaična, pa je onda jasno zašto ljudi oko toga griješe. Idem pa iza toga dativ je zastario oblik, ali u slučaju kuće jedini pravilan. Rijetko ko bi rekao „Idem Milanu“, običnije je „Idem kod Milana“, pa ipak niko ne bi rekao ni „Idem kod kuće“, ali mnogi pogriješiti i reći !Bio sam kući“. To ne može iz istih razloga zbog kojeg ne može ni „Bio sam Milanu“.

NOVINA
NOVINE
Kad smo već kod novina, veoma rasprostranjen promašaj u govoru, i to posebno među novinarima, je baš u riječi `novine`. Ova riječ mora uvijek da bude u ovom obliku, u množini, a veoma je rasprostranjen nepravilni oblik novina. „Čitao sam to u toj novini“ potpuno je pogršno. Novine su nastale od riječi novina, koja je danas drugačije akcentovana od novina, ali u novinama se uvijek čitaju novine, nikad samo jedna, jer bi se onda dovelo u pitanje svrsishodnost njihovog rastojanja.

TREBAŠ DA PAZIŠ
TREBA DA PAZIŠ
Među osnovnim greškama je i upotreba glagola trebati. Ovaj glagol je dosta neobičan, jer se u nekim slučajevima može koristiti samo u bezličnom obliku. Da bismo lakše objasnili o čemu se radi, reći ćemo da mora da bude bezličan ako je u rečenici vezan za neki drugi glagol. Zbog toga je pogrešno reći: „Trebaš da paziš“, mora „Treba da paziš“. Ali, ako nije vezan za drugi glagol u rečenici, onda se može i mijenjati po licima. Na primjer, ispravno je reći „Trebaš mi“. Čak je ispravno reći i „Trebam vremena“, samo se to rijetko koristi. Uobičajenije je u hrvatskom. Stvari se još više komplikuju u drugim vremenima, ne u prezentu. Ne može „Trebali ste da dođete“, nego „Trebalo je da dođete“, ili „Trebalo bi da dođete“, a ne „Trebali biste da dođete“. Zbog ovakve strukture, ovaj glagol ima još nekoliko specifičnosti oko kojih su lingvisti pisali čitave naučne radove, ali ove informacije će za ovu priliku biti dovoljne.

MOZGALICE

1. Imao otac dva sina, pa ih pošalje u pustinju i kaže: ,,Čija kamila poslednja stigne na odredište, naslijediće cijelo imanje!“ Krenu sinovi i kamile. Vuku se, nogu pred nogu. Mučenje. Na putu sretnu beduina kojem se požale na svoju muku. Beduin im nešto kaže i nakon toga oba sina na kamilama pojure trkom. Šta im je beduin rekao?
2. Koja je bila najviša planina na svijetu prije nego što je otkriven Mont Everest?
3. Majka ima troje djece. Pola od njih su sinovi. Kako je to moguće?
4. Koliko kolača možeš da pojedeš na prazan stomak?
5. Kada stvari krenu pogrešnim tokom, na šta uvijek možeš da računaš?

Neuspjeh u učenju je čest uzrok i posljedica brojnih problema u životu i ponašanju djece i mladih. U adolescenciji je ponekad teško sebe motivisati, a koncentracija je slaba i kolebljiva. Zato je neophodno poznavati ( i primjeniti!) tehnike za efikasno i uspješno učenje.

NETAČNO

                
Započinjem  učenje najtežom lekcijom, dok mi je glava bistra, a mozak odmoran.                                           

TAČNO    

                                    
Za učenje je bitna                         
aktivnost „zagrija-                       
vanja“. To se postiže             pisanjem. Sredi prvo             
bilješke, napiši                      
domaće zadatke. To          
će ti pomoći:                        

• da se lakše natjeraš da započneš          

• da neosjetno uspostaviš potrebnu
  koncentraciju za uče-         
  nje novog.

  NETAČNO 

     Najbolje pamtim  kada više puta  čitam sve od  početka do kraja.  

TAČNO 

Tako se čita samo  beletristika ili   novinski članak. 

Bolje je da svaki podnaslov u lekciji  shvatiš kao pitanje pa da čitanjem tražiš odgovor.

To te usmjerava, aktivira i održava pažnju.  

NETAČNO

Učim samo kada  je tišina.  

TAČNO

  Znači nikad!

Buka svakoga ometa, zato je treba „maskirati“, kad  već ne možeš  da je eliminišeš.

Uključi radio (dosadne govorne emisije,instrumentalnu muziku.

Na to se brzo prilagodiš a ne čuješ baš sve  ometajuće zvuke.

NETAČNO
Radne navike nisu mnogo važne.
TAČNO U redu, važna je inspiracija i volja, a naročito lična odgovornost za ishod onoga što radiš (pa i učenja). Ipak, dobar plan i radno mjesto su podloga za bolje i uspješnije raspoređivanje školskih obaveza.

NETAČNO
Preslišavaju se samo bubalice.
TAČNO Možda, ako je preslišavanje doslovno. Ukoliko to pokušaš „svojim riječima“ (usmeno, pismeno), učinićeš aktivan napor, koji ti pomaže da stekneš uvid i samopouzdanje. U suprotnom, lako se može desiti da „znaš, ali ne možeš da se sjetiš“, ili „da ti je na vrh jezika“.

NETAČNO
Suviše sjedim u školi, kod kućeučim u udobnijim položajima.
TAČNO Koncentracija zavisi i od napetosti mišića (mišićnog tonusa). Najbolja je kada se sjedi za stolom. „Ako već učiš, učini to uspješno i brzo – ne oteži lješkaenjem i razvlačenjem po foteljama. Zagrij stolicu!“ Sada znaš zašto to odrasli uvijek govore.

PARNI VALjAK

Sigurno ste svi čuli za grupu „Parni valjak“, za sve one koji nisu znali za ovu grupu sada imaju mogućnost znati više.

Na svojoj prvoj ploči članovi zagrebačke grupe „Parni valjak“ tvrdili su – i potvrdili nizom odličnih koncertnih nastupa – da su Rock ` n` Roll bend. Na drugoj su obećavali da su spremni ići glavom kroz zid, dok su na trećoj, inače njihovoj prvoj ploči i u međunarodnoj distribuciji, isticali da su gradski momci koji osim svirke vole i priče. Na četvrtom albumu, „Vruće igre“, koji su kao i prethodni snimili u „CBS“-ovim studijima u Milanu, otkrili su najomiljenije teme članova osnivača, pjevača Akija Rahimovskog i kompozitora Huseina Hasanefendića. Ne bi li se smirili, idući album proročanskog naziva „Vrijeme je na našoj strani“ snimili su u Švedskoj ali više nije bilo nikakvih šansi za rashlađenjem motora i „Parni valjak“ je u osamdesetima i devedesetima ostvario sva obećanja naznačena nazivima prethodnih albuma koji su svi odreda postali zlatni ili platinasti, a sveukupni tiraž broji se milionima. Sadašnja postava grupe praktično djeluje od 1988. godine kada su prilikom snimanja albuma „Sjaj u očima“, ritam sekciju „Valjka“ osvježili mladošću, ali i novim muzičkim idejama, basista Zorislav Preksavec i bubnjar Dražen Scholz, pridruživši se članovima osnivačima gitaristi Huseinu Hasaneefendiću i vokalnom solisti Akiju Rahimovskom. U tu dobitničku ekipu koja je osvojila do sada najveći broj hrvatskih diskografskih nagrada „Porin“ uključio se je 1988. klavijaturista Berislav Blažević, a sadašnja postava kompletirana je 1991. dolaskom gitariste Marijana Brkića. Dvadesetogodišnjicu rada grupa je proslavila snimanjem sjajne „unplugged“ retrospektive bez struje „Live in ZeKaeM“ (1995), krunskim dokazom da reakcija publike na pjesme Huseina Hasanefendića i njegovih saradnika ne zavise od potroška struje i toplini utičnica. Neizmjenjenu želju za muzičkim napredovanjem i održavanjem vrhunskih svjetskih sviračkih standarda privukla je pažnju predstavnika moćne kompanije „Warner Chappel“ koja od 1996. zastupa „Parni valjak“ u Evropi i predstavlja širom svijeta njihov bogati katalog pjesama.
Nakon uspješnog eksperimenta s raznolikim instrumentacijama na „Bez struje – Live in ZeKaeM“, na sljedećem albumu „Samo snovi teku uzvodno“ (1998) grupa se ponovo priklanja izrazito gitarističkom zvuku. Iste odlike preovladavaju i za sada posljednjim diskografskim projektom „Zastave“ (2000) no album kojim je radno proslavljena dvadesetpetogodišnjica djelovanja potaknuo je Husa na niz sjajnih pjesama u kojima je sučelio životno iskustvo i mladenačke ideale.
Iako se po nekim iskazima „Zastave“ mogu shvatiti i kao zaključni istup grupe, preteže opšti utisak kako je „Parni valjak“ još uvijek na vrhuncu kreativne moći.

SVE JOŠ MIRIŠE NA NjU (jedna od najpopularnijih pjesama)

Ne pitaj me noćas ništa
Pusti me da šutim
Ja noćas trebam mir
Stare rane opet peku
Moje bitke dalje teku
Dušo, ti nemaš ništa s tim

Sa tvojeg izvora
moja se duša napila
Žedna tvojih godina
I sada mamurna
Pita gdje jeutjeha
Gdje je mladost nestala

Idu dani ja ih pratim
Ponekd do tebe svratim
Dušo, tražim zaborav
Molim sate da se vrate
Tragovima njenim hodam
Tiho kao da je tu

REF.: SVE JOŠ MIRIŠE NA NjU
I DAN I JUTRO ŠTO ĆE DOĆI
NAKON OVE NOĆI NOĆI BEZ SNA
I 200 GODINA
DA IH BROJIM U SAMOĆI
OTKAKO JE OTIŠLA

U mojim venama
Još je njenog otrova
Još je doza prejaka
A tebe ljubim
Da ne poludim
Da zaboravim

REF.: SVE JOŠ MIRIŠE NA NjU
I DAN I JUTRO ŠTO ĆE DOĆI
NAKON OVE NOĆI NOĆI BEZ SNA
I 200 GODINA
DA IH BROJIM U SAMOĆI
OTKAKO JE OTIŠLA

Sa tvojeg izvora
moja se duša napila
Žedna tvojih godina
I sada mamurna
Pita gdje jeutjeha
Gdje je mladost nestala

U mojim venama
Još je njenog otrova
Još je doza prejaka
A tebe ljubim
Da ne poludim
Samo da zaboravim

19. 12. SVETI NIKOLA
– arhiepiskop mir-likijski – čudotvorac

***

Spomen na dan smrti Svetog Nikole slavi se 19. decembra (6. decembra) i taj dan narod zove Zimski Sveti Nikola, a 22. maja (9. maja), kada se čini spomen radi prenosa njegovih mošti, zove se Ljetnji Sveti nikola.
Na ikoni predstavlja se Sveti Nikola u svom arhijerejskom okrugu.
Kao što su mnogobošci vjerovali da ima boga koji upravlja gromom (Jupiter, Zevs, Perun), tako da su vjerovali da nad vodom gospodare morski i riječni bogovi (Neptun, Posejdon). Gromovničku dužnost hrišćani, pa i Srbi, prenijeli su na Svetog Iliju, a za zaštitinika  na vodama uzeli su Svetog Nikolu, jer je on mnoge brodare od bura spasavao. Zato se i danas vjeruje da Sveti Nikola pomaže na moru, te ga zato svi lađari hrišćani slave kao svog patrona. Nekada se na svim hrišćanskim lađama nalazila ikona Svetog Nikole, a on se naročito praznovao duž Jadranskog i Sredozemnog mora. Kažu da su ga čak i turski lađari poštovali. Uoči Svetog Nikole, oko 4 časa popodne, svaka lađa, ma gdje da se našla, stane i baci sidro; a na dan Svetog Nikole, svi lađari bi se lijepo obukli, istakli zastave na brodu, pucali iz topova, pa pošto bi se pomolili Svetom Nikoli, cijeli dan bi proslavljali i častili se. Tek kad prođe dan slave, sutradan bi nastavili plovidbu. I Srpsko parobrodsko društvo slavilo je Svetog Nikolu.
Po narodnom vjerovanju Sveti Nikola prevozi duše sa ovog na onaj svijet. Prije nego što je Sveti Aranđeo počeo vaditi duše ljudima, to je radio Sveti Nikola.
Knez Miloš Obrenović je svoga Svetog Nikolu slavio sasvim po narodnom običaju, i kad je dizao u slavu, obično su mu pucali topovi, i zvonila crkvena zvona.

VELIKE RIJEČI NjEGOVE SVETOSTI PATRIJARHA SRPSKOG GOSPODINA PAVLA

REKAO JE:
„Kad se čovek rodi, ceo svet se raduje, a samo on plače. Ali treba da živi tako da, kad umre, ceo svet plače, a samo on se raduje!“

„Niko od nas pre rođenja, znamo to, nije pitao hoćemo li se roditi u ovom ili onom narodu, od ovih ili onih roditelja, u ovom ili onom duhovnom ambijentu. Mi za sve to niti imamo zasluge niti krivice. No, da li ćemo živeti ili postupati kao ljudi ili kao neljudi, to, verujte, zavisi od nas. To i jeste jedino što nam daje cenu i u očima svih ljudi dobre volje. Budimo, dakle, uvek i svuda ljudi, da nas - kao ljude - prizna za svoje Bog, a prepoznaju preci i upoznaju savremenici.“

„Prava revnost je ona koja je razumna, jevanđelska, kao ova koju je pokazao Spasitelj. Takvu revnost i mi treba da imamo, razumnu revnost. Ako lju budemo imali, izbeći ćemo svaki fanatizam i sva preterivanja. Neka bi nam Gospod pomogao da i mi imamo istu onu revnost u vrlini i prema svakom dobrom delu koju je On imao prema domu Oca svoga!“

„Među vukovima opstati ovci je teško, ali nije nemoguće, jer nam Gospod kaže na koji način mi možemo i među vukovima opstati kao ovce Njegove. A to je: da budemo mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi. Mudrost će nas sačuvati da ne postanemo plen, da nas vuci ne raskinu, odnosno da nas neprijatelji ne onemoguće. A bezazlenost i dobrota će nas sačuvati da mi ne postanemo vuci. Treba imati, dakle, mudrost. Razvijati mudrost Bogom danu, sve više i više, a paralelno sa tim razvijati i dobrotu. Jer, mudrost bez dobrote prelazi u zloću, a bezazlenost bez mudrosti prelazi u glupost. Ni jedno ni drugo više, nego da budemo „mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi“.

Iznad istorije, ratova i država, koje stvaraju moćne vojskovođe, u kojoj se pokazuju do mita neustrašivi junaci, stoji istorija srpske borbe da se čovjek, ljudi i narodi što više uzdignu, to jest istorija ljudskog mira i pregnuća.
To je istorija ljudske civilizacije, ta čudesna brojanica kultura naroda. Tu istoriju stvaraju oni koji su umom i duhom najmoćniji. Među njima, opet, izdvajaju se junaci vijekova i naroda.
U krupnoj istoriji srpskog naroda i istoriji njegove kulture izdvaja se ličnost Rastka Save Nemanjića, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljitelja duhovne istorije Srba.
On je predosjetio istoriju naroda koju treba ostvariti i odvažio se da je stvara.
Sava Nemanjić je Srbima bio prvi vjerski poglavar, prvi pisac, prvi državnik, prvi zakonopisac, prvi diplomata, prvi prosvjetitelj, prvi ljekar...
Delo Save Nemaljića jeste djelo po kome se narod srpski prepoznaje u svojoj državi, u svojoj vjeri, u svom uvjerenju, u svom jeziku, u svojim zakonima i u svojoj pravdi.
I prije Save Nemanjića bili smo Srbi, jer od njega znamo da smo Srbi.

O UMJETNOSTI

RAZGOVOR SA SVETLANOM BOJKOVIĆ,
KRALjICOM GLUME                                

Recite nam kako Vam se dopada Banjaluka?

„I ranije sam dolazila u Banjaluku, obično na Teatarfest „Petar Kočić“ ili na gostovanje sa nekom beogradskom predstavom. Nušićeva Gospođa ministarka je prvi komad koji sam spremala sa banjalučkim pozorišnim ansamblom. Sem mene, gosti su bili Đuza Stoiljković i rediteljka Milica Kralj. Banjaluka je veoma lepa i ljudi su dragi pa mi je svaki boravak izuzetno prijatan.“

Kako je raditi u Narodnom pozorištu Republike Srpske? Da li je lakše glumiti kao gost ili, ipak, na “domaćem terenu“?

„Kada čovek stvara i radi ono što voli, lepo mu je i „kod kuće“ i u „gostima“. Ovde mi je bilo lepše i lakše raditi jer nisam imala obaveze koje imam kad sam u Beogradu. Ujedno mi je bilo i zadovoljstvo jer predstava Gospođa ministarka ima veliki uspeh. Uskoro će tri godine od premijere, a večeras je bilo 65. izvođenje.

Kako vidite našu glumačku ekipu?

„Banjaluka ima dobar glumački ansambl i dosta mladih glumaca koji jako lepo napreduju. Drago mi je što su toliko angažovani u predstavama. Kada se spoje mladost i iskustvo, saradnja mora biti ugodna i uspešna.“

Koliko je trajao rad na predstavi „Gospođa ministarka“?

„Predstava se pripremala oko mesec dana. Nekada smo radili probe i po dva puta dnevno.“

Koje biste predstave našeg pozorišta izdvojili?

„Nažalost, nisam uspela da pogledam mnogo toga. Mogu izdvojiti predstave Jazavac pred sudom, Sveti Georgije ubiva aždahu, Dom Bernarde Albe i su sve jako dobre.“

Možete li nam ukratko opisati kako nastaje jedna predstava?

„Obično se kreće od čitajućih proba, svi daju sugestije, onda se razgovara, analizira, predlozi se usaglašavaju sa rediteljem. Rad je uvek kolektivan, glumci se uzajamno preslišavaju. U početku se radi bez scene, a onda se prelazi na mizanscen. Na kraju se odbacuje ono što je neprihvatljivo i, predstava je tu.“

Šta biste, za kraj, poručili učenicima naše škole?

„Želim vam da budete stručnjaci u svom pozivu i mnogo sreće u daljem školovanju“.

Banjaluka, mart 2009.

Dragana Guduraš, I9
Danijela Raljić, I9
Nemanja Januzović, I9

prof. Branka Šindić

REDAKCIJA

Urednik: mr Sanja Đurić, prof.

Tehnički urednik: Dejana Maličević, prof.

Učenici saradnici